Iako razmere, trajanje i posledice epidemije predstavljaju stresore koji pojačavaju strah, tenziju, finansijsku i egzistencijalnu nesigurnost, reagovanje poput povećanog konzumiranja alkohola, treba znati da oni nisu uzroci nasilja (već “okidači” ili faktori rizika za njegovu pojavu). Važno je da profesionalci u relevantnim službama to imaju u vidu, tako da ne umanjuju i ne opravdavaju prijavljeno nasilje. Takođe, treba imati u vidu da strukturne nejednakosti u društvu čine posebno ranjivim određene grupe žena, kao što su žene sa invaliditetom, bez državljanstva, izbegle i raseljene, u situaciji migracije ili azila, starije žene, u našem kotekstu i Romkinje, žene koje žive na selu ili u udaljenim i izolovanim mestima. Ovim će ženama biti potrebna efektivna zaštita od nasilja, ali i pomoć za ostvarivanje osnovnih prava, kao što su hrana, bezbedno stanovanje, zdravstvena briga.
Continue reading