Do Pirota, koji se nalazi na jugoistoku Srbije, dolazi se iz Niša za nekih sat vremena vožnje, dok je iz Beograda potrebno manje od 4 sata vožnje.
Grad je podignut na mestu rimskog utvrđenja Turres, tek u XIV veku se pominje kao Pirot. Za vreme Turaka, naročito u 16. i 17. veku bio je lepa i bogata varoš, ponajviše zahvaljujući dobrom položaju i trgovačkim vezama.
Pirot danas broji oko 45.000 stanovnika. Ne može se reći da grad blista ali se jasno vide pozitivni pomaci koji se dešavaju poslednjih godina. Fabrika guma Tigar je glavni privredni faktor u gradu zbog kojeg u Pirot dolaze uglavnom poslovni turisti koji se zadrže dan-dva i ne vide ništa od onoga što okolina Pirota može turistima ponuditi. Bugara ima, ali je domaćih turista veoma malo.
Vreme je da to promenimo!
Vreme je da isplanirate par dana i posetite ovu sjajnu destinaciju! Pirot nije toliko daleko, cene su svuda veoma pristupačne i potrebno je samo dobre volje.
Zašto doći u Pirot?
Pozivni broj za Pirot je 010. Obišli smo Pirot i okolinu i pronašli najmanje toliko razloga da i vi to učinite!
9. Zavojsko jezero
Svako ko je studirao geografiju ili turizmologiju zna za Zavojsko jezero jer je po nastanku urvinsko jezero, nastalo obrušavanjem zemlje sa okolnih padina u korito reke Visočice kreirajući prirodnu branu usled čega je došlo do akumulacije vode i stvaranja jezera koje je potopilo selo Zavoj, po kojem je jezero dobilo ime.
Februara 1963. godine desila se nezapamćena prirodna katastrofa. Usled obilnih padavina i naglog otapanja snega na Staroj planini došlo je do stvaranja klizišta. Potekla je bujica razdrobljene i raskvašene zemlje, a u „vrtlogu“ zatalasale zemlje nestalo je, poput kula od karata, i dvadesetak čobanskih pojata.
Klizište je preprečilo tok reke i stvorilo prirodnu branu visoku preko 40 metara.
Nivo vode ubrzo je počeo da raste, a novonastalo jezero se sve brže širilo ka mestu Zavoj. Noseći sve što su mogli poneti sa sobom, ljudi iz Zavoja panično su krenuli da beže u okolna brda spašavajući sebe i stoku, kad već nisu mogli svoje kuće.
Kasnije je napravljena i veštačka brana kojom je prirodna dodatno učvršćena kako bi se sačuvalo jezero koje danas ima veliki hidrološki značaj za Pirot. Jezero je u letnjim mesecima popularna turistička destinacija za stanovnike jugoistočne Srbije, koji na obale jezera dolaze radi kupanja i osveženja, a veoma je popularno i kod ribolovaca.
Jezero Zavoj pripada grupi urniskih jezera, koja predstavljaju podgrupu jezera čiji baseni nastaju radom spoljašnjih sila. Jezero se nakon nastanka, 26. februara 1963. godine, neprestano i vrlo brzo uvećavalo. Prilikom stvaranja potopljeno je oko 170 ha zemljišta.U tom periodu, tačnije 23. marta 1963. godine, jezero je dostiglo svoju dužinu od 7,2 km i nalazilo se na nadmorskoj visini od 568 m. Zbog razuđenosti i brojnih zaliva, obim jezera iznosio je oko 20 km. Zbog klisure u kojoj je jezero nastalo, nije moglo biti mnogo široko, tako da je njegova prosečna širina iznosila od 200m na najužim delovima, do 500m na najširijim delovima jezera. Za vreme visokog vodostaja, površina jezera je otišla čak i do 3,1 km² što je svrstalo jezero u veća jezera. Tada je najveća dubina jezera 220 m uzvodno od brane iznosila 33,15 m .Temperatura vode nije detaljno praćena; prilikom nastanka je temperatura vode bila je između 4 do 5 °C, dok bi u toku leta površinski sloj imao temperaturu i oko 20 °C. Jezero je isušeno 1965. godine zbog nemogućnosti prirodne brane da zadrži veliku količinu vode, pa je zbog toga projektovano njeno nadvišavanje do visine od 75m, do visinske kote od 615 m. Novom branom trebalo je omogućiti akumuliranje oko 147 miliona m³ korisne vode i ukupnu količina od oko 160 miliona m³. Projektovana površina bila je oko 5,53 km², a dužina 16,35 km. To je predstavljalo maksimalnu dubinu od 60 m i obim od 40 km. Jezero je trebalo da prima vodu iz Visočice i Toplodolske reke.Toplodolska reka je trebalo da poveća doticaj vode za 36 miliona km³ godišnje, a predviđeni proticaj kroz jezero bio je 10,4 m³·s-1. Zahvat vode za hidroelektranu projektovan je 3 km uzvodno od brane zajedno sa tunelom prečnika 2,6 m dugim 7,5 km i cevovodom dužine 1,45 km do samih turbina. Planirana je proizvodnja električne energije od 149 GWh godišnje