Iako razmere, trajanje i posledice epidemije predstavljaju stresore koji pojačavaju strah, tenziju, finansijsku i egzistencijalnu nesigurnost, reagovanje poput povećanog konzumiranja alkohola, treba znati da oni nisu uzroci nasilja (već “okidači” ili faktori rizika za njegovu pojavu). Važno je da profesionalci u relevantnim službama to imaju u vidu, tako da ne umanjuju i ne opravdavaju prijavljeno nasilje. Takođe, treba imati u vidu da strukturne nejednakosti u društvu čine posebno ranjivim određene grupe žena, kao što su žene sa invaliditetom, bez državljanstva, izbegle i raseljene, u situaciji migracije ili azila, starije žene, u našem kotekstu i Romkinje, žene koje žive na selu ili u udaljenim i izolovanim mestima. Ovim će ženama biti potrebna efektivna zaštita od nasilja, ali i pomoć za ostvarivanje osnovnih prava, kao što su hrana, bezbedno stanovanje, zdravstvena briga.
Zbog svega navedenog ubrzano se prikupljaju korisne smernice, informacije i preporuke koje se mogu primeniti u radu sa žrtvama nasilja u porodici i seksualnog nasilja i adaptirati za skloništa za žrtve nasilja tokom pandemije korona virusa. Pažnja se posvećuje i problemima sa kojima se susreću deca u ovim situacijama. Takođe, ukazuje se na teškoće koje u ovom periodu mogu imati žene u ostvarivanju seksualnih i reproduktivnih prava.
I različita međunarodna tela pozivaju na ukjučivanje rodne perspektive u sve mere za ublažavanje posledica COVID-19, uključujući i akcije za sprečavanje rodno zasnovanog nasilja. Traži se da nadležni organi pripreme i distribuiraju jasne poruke i informacije o dostupnim merama zaštite; uspostave timove za hitno reagovanje u slučaju prijava nasilja; obezbede sigurna skloništa kojima mogu pristupiti sve žrtve rodno zasnovanog nasilja tokom epidemije; te da se pojačaju mere zaštite za žene i devojke koje su u većem riziku od rodno zasnovanog nasilja.
Ženama treba dostupna informacija da mogu i kome da prijave nasilje i da će dobiti kriznu intervenciju koja odgovara aktuelnoj i njihovoj konkretnoj situaciji. Traumatsko iskustvo kojem su izložene žrtve nasilja biće pojačano strahom i neizvesnošću, što se mora imati u vidu u svim fazama rada i podrške. Nužno je razumeti i one postupke žrtve koji nisu korisni za formalne procese (koji predstavljaju njihove startegije prevladavanja situacije). Iako neće biti lako dostupne sve mere zaštite i podrške, važno je nastojati da se one obezbede.
Mnoge organizacije koje pružaju podršku tokom epidemije će preći na digitalnu komunikaciju, zbog čega treba imati na umu pitanja sigurnosti i privatnosti žrtava, odnosno rizike koji mogu da se pojave. Ova komunikacija ostavlja trag na osnovu kog bi nasilnik mogao otkriti da je žena tražila pomoć, što bi moglo da ugrozi njenu sigurnost. Identifikacione informacije umanjuju poverljivost kontakta, ali one ne bi trebalo da umanje kontrolu koje žene moraju da imaju nad odlukama o tome da li i kada da prijave zlostavljanje.
Iako su režimi izolacije i zabrana u vreme epidemije strogi, NIJE ZABRANJENO BEŽATI, te ženske organizacije ohrabruju žene kojima je potrebna pomoć da pozovu njihove brojeve i policiju.
U Srbiji postoje najave, a i vesti, da će se postupati u svim slučajevima prijave nasilja u porodici. Ohrabruje to što se Ministarstvo unutrašnjih poslova obratilo javnosti potvrđujući da će policija reagovati. Postoje izveštaji o tome da su izricane hitne mere učiniocima nasilja, a ostaje da se vidi kako će se one realizovati, posebno kada su učinioci stariji od 65 godina ili su u izloaciji. Rešenja će morati da se prilagođavaju za svaki konkretni slučaj.
Takođe, iako su pravosudni organi prešli na izmenjeni režim rada, tužilaštva će tokom vanrednog stanja redovno postupati u predmetima nasilja u porodici (ali i u onim gde je predložen ili određen pritvor ili su oštećena maloletna lica), dok će sudovi zakazivati glavne pretrese i ročišta u krivičnim delima nasilja u porodici i građanskim predmetima u kojima se odlučuje o merama zaštite od nasilja u porodici.
Tekst je nastao u okviru projekta” Unapređenje standarda novinara iz opština Bujanovac, Preševo, Vranjska Banja, Vladičin Han, Surudlica, Medveđa i Trgovište kroz unapređenje izveštavanja o nasilju nad ženama” koji Organizacija za razvoj i demokratiju Bujanovac realiyuje uy finansijsku pomoc Ministarstva kulture i informisanje