U organizaciji Ministarstva za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja u Kragujevcu je, nakon Beograda i Novog Sada, 28. juna 2018. godine održana Javna rasprava o Nacrtu zakona o rodnoj ravnopravnosti.
Rok za prijem predloga, mišlјenja i sugestija o Nacrtu zakona je 5. jul 2018. godine, a u resornom Ministarstvu očekuju da će zakon ući u skupštinsku proceduru krajem ove godine.
Materija koju bi trebalo da reguliše Zakon o rodnoj ravnopravnosti od izuzetne je važnosti za Republiku Srbiju, istakla je dr Stana Božović, državna sekretarka u Ministarstvu za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja i dodala da to podrazumeva preuzimanje brige o preventivi i suzbijanju svake vrste diskriminacije, ostvarivanju ravnopravnosti i jednakosti, kao i zaštite lјudskih prava. Na posvećenost ovim cilјevima obavezuje nas Ustav Republike Srbije kao i različite međunarodne konvencije iz sfere zaštite lјudskih prava kojima smo kao država pristupili.
U ime grada Kragujevca, učesnike javne rasprave pozdravio je Miroslav Petrašinović, predsednik Skupštine grada. Govoreći o značaju Zakona o rodnoj ravnopravnosti i posvećenosti grada Kragujevca tim cilјevima, Petrašinović je rekao da će upravo sutra na sednici Skupštine grada biti usvojena Odluka o rodnoj ravnopravnosti.
Kragujevac je, rekao je Petrašinović, lider u Šumadiji po zastuplјenosti žena u lokalnom parlamentu i očekujem da će nakon sledećih izbora ta slika biti mnogo bolјa. Danas u gradskom parlamentu od ukupno 87 odbornika, 40 posto su žene. Krajem prošle godine formirana je i Ženska odbornička mreža. Sekretar Skupštine grada i zamenik sekretara takođe su žene. Od 13 načelnika gradskih uprava, osam su pripadnice ženskog pola i vode najvažnije resore. Poslednjih godina tendencija je da se na svim važnim državnim i lokalnim funkcijama nalaze žene i to je dobro, a mi ćemo kao lokalna samouprava nastaviti da ih podstičemo i ohrabrujemo, kazao je Petrašinović.
U procesu donošenja takvih strateških dokumenta važno je da se čuje i glas marginalizovanih i diskriminisanih žena, višestruko opterećenih problemima nezaposlenosti, samohranih majki, žrtava porodičnog nasilјa, žena na ruralnom području. Iz praktičnog iskustva znamo ko su marginalizovane grupe koje očekuju podršku lokalne zajednice – istakla je Gordana Damnjanović član Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu i predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost. Strateška dokumenta i akcioni planovi zahtevaju ne samo monitoring, evaluaciju, jasno zacrtane i merlјive cilјeve, nego i odgovornost za njihovo sprovođenje.
U drugom panelu, prilikom predstavlјanja Nacrta zakona o rodnoj ravnopravnosti, učesnicima javne rasprave se obratio i Žarko Stepanović, v.d. direktor Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom. Stepanović je istakao ulogu i značaj OCD u oblasti rodne ravnopravnosti, kao i ulogu Kancelarije koja je direktno učestvovala u konsultativnom procesu i pozivala OCD da se uklјuče i dostave svoje komentare i sugestije na Nacrt zakona. Takođe, istakao je da je nedavno bitno unapređen pravni okvir za konsultacije sa OCD i građanima u procesu donošenja propisa i utvrđivanja javnih politika.