Pre dve godine za mnoge migrante, takozvana balkanska ruta je bila jedna od putanja za odlazak u Evropu. Međutim, neki su i dalje ostali zaglavljeni u Srbiji koji prema oceni Saveta Evrope još uvek nemaju rešen pravni status za ostanak u zemlji.
“Iako je Srbija usvojila istinski humanitarni pristup, primivši hiljade izbeglica i migranata, sada je neophodna strategija koja prevazilazi samo pružanje humanitarne pomoći kako bi se rešili problemi koji se odnose na njihov pravni status”, izjavio je Tomaš Boček, specijalni izaslanik Saveta Evrope.
Podaci pokazuju da je u toku ove godine više od 5.000 ljudi htelo da zatraži azil, ali da je svega 200 to i uspelo. Tako mali broj ljudi je rezultat još uvek nerešenog pravnog položaja migranata, kaže Radoš Đurović iz Centra za pružanje pomoći tražiocima azila. Objašnjava da je potrebno da se obezbedni adekvatan smeštaj kako bi se ostvarilo pravo na azil.
“Morate takođe da budete evidentirani da o tome evidenciju imaju centri za azil i prihvatni centri, pa onda da se obavesti policija, odnosno Kancelarija za azil koja podnosi ovakve azilne zahteve. Znači situacija je složena i prvo što se postavlja kao pitanje, jeste ono što je i primećeno u izveštaju Saveta Evrope, jeste pitanje smeštaja ljudi”, kaže Đurović.
A Savet je ocenio da su uslovi smeštaja izbeglica u Srbiji neadekvatni. Navodi se da su centri prenatrpani i da su higijenski uslovi loši. Da u prihvantim centrima u Principovcima i Adaševcima nema dovoljno pijaće vode i da su deca bez roditelja smeštena sa odraslima u istim prostorijama. Međutim iz Komeserijata za izbeglice poručuju da je situacija sada znatno bolja.
“Uvek vodimo računa o smeštaju maloletnika, posebno maloletnika bez pratnje, a načelo jedinstva porodice je jedan od prioriteta u prihvatu u Srbije, a uslovi su promenjeni i poboljšani s obzirom na vrstu smeštaja, na higijeni se poradilo, tako da je situacija savim pod kontrolom i u svemu ustandardima koje propisuje Evropska unija”, kaže Ivan Gerginov, pomoćnik komesara za izbeglice i migracije.
Ipak, iz Centra za pružanje pomoći tražiocima azila, tvrde da je, prema informacijama sa terena, položaj dece bez roditelja i dalje ugrožen.
“Za koje ne postoji smeštaj, Komesarijat nije obezbedio smeštaj koji bi bio isključivo namenjen toj deci, već se ta deca i dalje, iako su bez roditelja, iako su maloletni, smeštaju sa odraslim osobama u centrima za smeštaj odraslih”, izjavio je Radoš Đurović.
U Srbiji ima 18 prihvatnih centara, u kojima je smešteno više od 4.000 ljudi, dok u Beogradu, Somboru, Šidu i Subotici na ulicama boravi oko 250 migranata koji ne žele smeštaj u centrima.
Ovaj tekst deo je projekta „Help on the route – Suport to women – in move and applying for asylm” koji finansira Fondacija Ana i Vlade Divac a sprovodi Organizacija za razvoj i demokratiju Bujanovac